Naravno, stvari morate razumjeti kako biste je učinkovito kritizirali. Doista, što više razumijevate, više ćete moći kritizirati. Nažalost, ovaj se princip ne slijedi uvijek kada je riječ o kritiziranju islama. Previše ateista i kršćana temelji svoju kritiku na islam na površnim razumijevanjima i pretpostavkama proizišlim iz iskustva s kršćanstvom. Ne morate mnogo znati o islamu da biste odbacili njegove osnovne tvrdnje, ali što više znate, bitnije će biti sadržajne, učinkovite i korisne vaše kritike.
Pet stubova islama
Pet stubova islama su temelj islama. To su obveze koje se zahtijevaju od svakog muslimana i stoga bi trebale biti polazna točka svake ozbiljne, materijalne kritike islama, muslimana i muslimanskih vjerovanja. To su šehada (izjava vjere), namaz (namaz), zekat (milostinja), pila (post) i hadž (hodočašće). Izjava vjere da postoji jedan bog i da je Muhammed njegov prorok najpodložnija je kritici zbog nepostojanja bilo kakvih empirijskih ili razumnih osnova. Ostale se također mogu kritizirati na različite načine.
Osnovna muslimanska vjerovanja
Pored Pet stubova, postoje i druga načela koja su važna za razumijevanje islamskog prava, tradicije, povijesti, pa čak i islamskog ekstremizma. Ne samo da svaka kritika islama mora uzeti u obzir ta načela, već i sama ta načela mogu biti temelj ozbiljnog, učinkovitog izazova. Oni uključuju strogi monoteizam, kontinuirano otkrivenje, pokornost, zajednicu, čistoću, sudnji dan, anđele, vjerovanje u božje spise, predodređenje i uskrsnuće nakon smrti.
Muslimanski sveti dani i praznici
Religijski blagdani ili sveti dani govore nam koji pristaše najviše cijene. Dan je sveti jer označava nešto što svi vjernici moraju izdvojiti za posebno poštovanje. Islam je stoga dijelom definiran onim što muslimani smatraju svetim; razumijevanje islama znači razumijevanje kako i zašto postavlja određene predmete, dane ili vremena kao sveta. Kritika islama stoga ovisi o razumijevanju onoga što je sveto u islamu i često se može usmjeriti posebno na islamsko poimanje svetosti.
Muslimanska svetišta i sveti gradovi
Uspostavljanjem svetog mjesta kojem samo neki imaju privilegirani pristup uspostavlja se i iluzorni scarcity koji uzrokuje svađu. To možemo vidjeti u kontekstu islama sa njegovim svetim nalazištima i gradovima: Meka, Medina, Kupola stijene, Hebroni i tako dalje. Svetost svakog mjesta povezana je s nasiljem nad drugim religijama ili nad drugim muslimanima, a njihova važnost bila je podjednako ovisna o politici kao i o religiji, što je znak stupnja u kojem političke ideologije i stranke koriste religijski koncept "svetosti" za produbljivanje svojih agendi.
Muslimani & Qur an
Vjeruje se da je Qur an izravna Božja riječ i da se mora pokoravati bez pitanja. Djelomično, jer ne postoji prepoznatljivo autoritativno izdanje knjige toliko važne kao što je Kur'an još u devetom stoljeću, neki učenjaci odbacuju ideju da islam ima arapsko podrijetlo. Muslimanska tradicija drži prirodu i izvor Kur'ana to treba dobro uspostaviti i dobro razumjeti. Međutim, nevjerojatno je koliko se malo može razumno tvrditi bilo o njegovoj prirodi ili podrijetlu. Stipendija u posljednjih nekoliko desetljeća potkopala je mnoga tradicionalna vjerovanja u vezi s Kur'anom
Muslimani i hadisi:
Hadis znači tradicija, i ona za većinu muslimana predstavlja drugi set vjerskih spisa, ali ne i toliko važan kao Qur an. Oni bi trebali biti izvještaji o izrekama i radnjama poslanika Muhammeda i njegovih neposrednih sljedbenika dok je bio živ, ali hadis očito nije postojao u najranijim danima islama. Čak su i rani muslimanski učenjaci pokazali veliku sumnju prema mnogim zapisima u hadisima, ali neki zapadni učenjaci smatraju da ništa u zbirkama nije pouzdano ili vjerodostojno.
Muslimani i Muhammed
O ranom životu Muhameda ne zna se mnogo, mada se smatra da je rođen 570. godine u Meki. Najraniji izvještaji o njemu datiraju u 750. godinu CE sa knjigom Život Ibn Ishaka, više od sto godina nakon Muhammedove smrti. Iako je ovo prvi i najosnovniji izvor informacija o životu Muhammeda za sve muslimane, on ne predstavlja vrlo laskav njegov portret.
Džamija i država u islamu
Za kršćane je uvijek postojala razlika između crkve i države, ali to nije slučaj u islamu. Muhamed je bio vlastiti Konstantin. Ova povijest odnosa džamija / država uvijek je bila složena, ali za većinu muslimana, džamija i država su idealno uvijek bile ista stvar. Muhammed jednostavno nije našao vjerski pokret osnovao je zajednicu, ummet vjernika. Bio je arbitar, sudac, vojni zapovjednik, politički vođa i još mnogo toga.
Islam, džihad i nasilje
Priroda džihad vruće se raspravljala u tisku, pa čak i među muslimanskim teolozima. Mnogi apologeti za liberalne i umjerene muslimane na Zapadu tvrde da džihad nema nikakve veze s nasiljem, ali povijest kaže nešto sasvim drugačije. Dva dana prije napada 11. rujna Hamza Yusuf bio je ispred Bijele kuće održavši govor u kojem je rekao da su SAD osuđene, i da ta zemlja ima veliku, veliku nevolju koja dolazi do toga . Islam, džihad i nasilje
