Dva su dijela da se čini vježbanjem budista: Prvo, to znači da se slažete s određenim osnovnim idejama ili principima koji su u srži onoga što je podučavao povijesni Buddha. Drugo, to znači da se redovno i sustavno bavite jednom ili više aktivnosti na način koji je poznat budističkim sljedbenicima. To može varirati od življenja predanog života u budističkom samostanu do prakticiranja jednostavne 20-minutne seanse meditacije jednom a dan. Uistinu, postoji mnogo, mnogo načina za prakticiranje budizma it je dobrodošla vjerska praksa koja omogućava veliku raznolikost mišljenja i vjerovanja među svojim sljedbenicima.
Osnovna budistička vjerovanja
Postoje mnoge grane budizma koje se usredotočuju na različite aspekte Budinog učenja, ali sve su sjedinjene u prihvaćanju četiri plemenite istine budizma.
Četiri plemenite istine
- Obično ljudsko postojanje ispunjeno je patnjom. Za budiste „patnja“ se ne odnosi nužno na fizičku ili mentalnu agoniju, već na prodorni osjećaj nezadovoljstva svijetom i vlastitim mjestom u njemu, te neprekidnu želju za nečim drugačijim od onog što trenutno ima.
- Uzrok ove patnje je čežnja ili žudnja. Buda je vidio da je srž svih nezadovoljstava nada i želja za više nego što imamo. Žudnja za nečim drugim ono što nas sprečava da iskusimo radost koja je svojstvena svakom trenutku.
- Moguće je okončati tu patnju i nezadovoljstvo. Većina ljudi je doživjela trenutke kada to nezadovoljstvo prestaje, a ovo iskustvo nam govori da se može nadvladati prožeto nezadovoljstvo i čežnja za više. Budizam je, dakle, vrlo nadana i optimistična praksa.
- Postoji put za okončanje nezadovoljstva . Velik dio budističke prakse uključuje proučavanje i ponavljanje opipljivih aktivnosti koje čovjek može slijediti kako bi se okončalo nezadovoljstvo i patnja koja uključuje ljudski život. Veliki dio Budinog života bio je posvećen objašnjavanju različitih metoda kako se probuditi iz nezadovoljstva i žudnje.
Put prema kraju nezadovoljstva čini srce budističke prakse, a tehnike tog izdavanja su sadržane u Osmostrukom putu.
Osmostruki put
- Pravi pogled, pravo razumijevanje. Budisti vjeruju u njegovanje pogleda na svijet kakav jest uistinu, a ne onakvog kakav zamišljamo da jest ili želimo da bude. Budisti vjeruju da normalan način na koji vidimo i tumačimo svijet nije ispravan način i da oslobađanje dolazi kada stvari vidimo jasno.
- Prava namjera. Budisti smatraju da bi čovjek trebao imati za cilj vidjeti istinu, i djelovati na načine koji nisu štetni za sva živa bića. Greške se očekuju, ali ako imamo pravu namjeru, na kraju će nas se osloboditi.
- Pravi govor. Budisti odlučuju govoriti pažljivo, na neškodljiv način, izražavajući jasne, istinite i uzdižuće ideje i izbjegavajući one koje štete sebi i drugima.
- Prava akcija. Budisti pokušavaju živjeti od etičke temelje na načelima neiskorištavanja drugih. Pravo djelovanje uključuje pet propisa: ne ubijati, krasti, lagati, izbjeći seksualno zlostavljanje i suzdržati se od droga i opojnih droga.
- Pravi životni život. Budisti smatraju da rad koji odaberemo za sebe treba temeljiti na etičkim principima neiskorištavanja drugih. Rad koji obavljamo trebao bi se temeljiti na poštivanju svih živih bića, a to bi trebao biti posao za koji se možemo ponosno izvesti.
- Pravi napor ili marljivost. Budistički nastoje njegovati entuzijazam i pozitivan stav prema životu i prema drugima. Ispravan napor za budiste znači izbalansiran "srednji put", u kojem se ispravan napor izbalansira protiv opuštenog prihvaćanja.
- Prava pažljivost. U budističkoj praksi ispravna pažnja najbolje se opisuje kao iskrena svjesnost trenutka. Od nas se traži da budemo fokusirani, ali da ne isključujemo ništa što je unutar našeg iskustva, uključujući teške misli i emocije.
- Prava koncentracija. Ovaj dio osmostrukog puta čini osnovu meditacije, koju mnogi poistovjećuju s budizmom. Sanksritski izraz , samadhi, is ten se prevodi kao koncentracija, meditacija, apsorpcija ili jednosmjernost uma. Za budiste je fokus uma, pripremljen pravilnim razumijevanjem i djelovanjem, ključ oslobađanja od nezadovoljstva i patnje.
Kako "vježbati" budizam
"Praksa" se najčešće odnosi na određenu aktivnost, poput meditacije ili pjevanja, koja se obavlja svaki dan. Na primjer, osoba koja vježba japanski budizam Jodo Shu (Čista zemlja) recitira Nembutsu svaki dan. Budisti Zen i Theravada svakodnevno praktikuju bhavanu (meditaciju). Tibetanski budisti mogu prakticirati specijaliziranu neformalnu meditaciju nekoliko puta dnevno.
Mnogi budisti laičari održavaju kućni oltar. Točno na oltaru varira od sekte do sekte, ali većina uključuje sliku Bude, svijeće, cvijeće, tamjan i malu zdjelu za prinos vode. Briga o oltaru podsjetnik je na brigu o praksi.
Budistička praksa uključuje i prakticiranje Budinih učenja, posebno `Osmerostruki put. Osam elemenata puta (vidi gore) organizirani su u tri dijela mudrost, etičko ponašanje i mentalna disciplina. Vježba meditacije bila bi dio mentalne discipline.
Etičko ponašanje je uvelike dio svakodnevne prakse za budiste. Izazovi smo da se brinemo u svom govoru, svojim postupcima i svakodnevnom životu kako ne bismo naudili drugima i njegovali dobrotu u sebi. Na primjer, ako se nađemo ljuti, poduzimamo korake da se riješimo svog bijesa prije nego što bilo koga nanesemo.
Budisti su izazov da u svako doba budu pažljivi. Mindfulness je neobično promatranje naših životnih trenutaka. Pritom ostaje svjestan da prezentiramo stvarnost, ne gubeći se u zabrinutosti od briga, sanjarenja i strasti.
Budisti se trude da praktikuju budizam u svakom trenutku. Naravno, ponekad nam fali. Ali uložiti taj napor je budizam. Postati budist nije stvar prihvaćanja sustava vjerovanja ili pamćenja nauka. Biti budist znači vježbati budizam.
