Prispodoba o splavu jedna je od najpoznatijih Budinih mnogih prispodoba i sličnosti. Čak su i ljudi koji znaju malo o budizmu čuli onu o splavu (ili, u nekim verzijama, o čamcu).
Priča
Čovjek koji putuje stazom naišao je na veliku vodenu prostranstvo. Dok je stajao na obali, shvatio je da pred sobom postoje sve opasnosti i nelagode. Ali druga se obala činila sigurnom i primamljivom. Čovjek je potražio čamac ili most i nije pronašao nijedno. Ali uz veliki napor sakupio je travu, grančice i grane i sve ih povezao kako bi napravio jednostavan splav. Oslonivši se na splav kako bi se zadržao u vodi, čovjek je veslao rukama i nogama i stigao do sigurnosti druge obale. Mogao je nastaviti putovanje po suhoj zemlji.
Što bi sada radio sa svojim improviziranim splavom? Da li bi je povukao sa sobom ili bi je ostavio iza sebe? Ostavio bi je, rekao je Buda. Tada je Buda objasnio da je dharma poput splava. Korisno je za prijelaz, ali ne i za držanje, rekao je.
Ova jednostavna priča potaknula je više interpretacija. Je li Buda rekao da je dharma vrsta privremene opreme koja se može odbaciti kad se prosvijetli? Tako se često razumije prispodoba.
Drugi tvrde (iz dolje objašnjenih razloga) da se zapravo radi o tome kako pravilno držati ili razumjeti Budino učenje. Ponekad će netko navesti prispodobu o splavu kao izgovor za zanemarivanje Osmostrukog puta, Nagovora i ostatka Buddhinih učenja, jer ih ionako idete na slobodu.
Kontekst
Prispodoba o splavu pojavljuje se u Alagaddupama (vodenoj zmiji Simile) Sutta-pitaka (Majjhima Nikaya 22). U ovom sutu, Buda govori o važnosti pravilnog učenja dharme i opasnosti prilijeganja pogleda.
Suta počinje isprikom redovnika Arittha, koji se držao pogrešnih pogleda utemeljenih na nerazumijevanju dharme. Ostali redovnici su se svađali s njim, ali Arittha se nije pomaknula sa svog položaja. Na kraju je Buda pozvan na arbitražu. Nakon ispravljanja Arittinog nerazumijevanja, Buda je slijedio dvije prispodobe. Prva parabola govori o vodenoj zmiji, a druga je naša prispodoba o splavu.
U prvoj prispodobi čovjek (iz neobjašnjivih razloga) izašao je u potrazi za vodenom zmijom. I, sasvim sigurno, pronašao ga je. Ali nije pravilno shvatio zmiju i to mu je zadalo otrovni zalogaj. To se uspoređuje s nekim čije neuredno i nepažljivo proučavanje dharme dovodi do pogrešnih pogleda.
Prispodoba o vodenoj zmiji uvodi prispodobu o splavu. Na kraju prispodobe o splavu, Buda je rekao:
"Na isti način, redovnici, podučavao sam Dhammu [dharmu] u usporedbi s splavom, u svrhu prelaska preko, a ne u svrhu zadržavanja. Razumijevši Dhammu kako je učio u odnosu na splav, trebali biste je pustiti čak i o Dhammi, a da ne kažem ništa o ne-Dhammi. " [Thanissaro Bhikkhu prijevod]
Većina ostatka sutte govori o anatti, ili ne-sebstvu, što je široko pogrešno shvaćeno učenje. Koliko lako nerazumijevanje može dovesti do pogrešnih pogleda!
Dvije interpretacije
Budistički autor i znanstvenik Damien Keown tvrdi, u Prirodi budističke etike (1992.), da je dharma u određenom moralu, samadhiju i mudrosti u priči predstavljena drugom obalom, a ne splavom. Prispodoba o splavu ne govori nam da ćemo napustiti Budino učenje i zapovijedi o prosvjetljenju, kaže Keown. Umjesto toga, prepustit ćemo se privremenom i nesavršenom razumijevanju učenja.
Theravadin redovnik i učenjak Thanissaro Bhikkhu ima nešto drugačiji pogled:
"... sličnost vodene zmije ukazuje na to da je Dhammu potrebno shvatiti; trik je u tome da je ispravno shvatite. Kad se ta točka primijeni na splavovo slično, implikacija je jasna: treba se održati pravilno spustiti na splav da bi prešao rijeku. Tek kad postigne sigurnost daljnje obale, može se pustiti. "
Splav i Dijamantna sutra
Varijacije u prispodobi splava pojavljuju se i u drugim pismima. Jedan primjetan primjer nalazi se u šestom poglavlju Dijamantne sutre.
Mnogi prijevodi Dijamanta na engleski jezik pate od pokušaja prevoditelja da ga shvate, a inačice ovog poglavlja nalaze se po cijeloj mapi, da tako kažem. Ovo je iz prijevoda Red Pine:
"... neustrašive bodhisattve ne drže se dharme, još manje ni bez dharme. To je smisao iza Tathagatove izreke:" Dharmsko učenje je poput splava. Ako biste trebali pustiti dharmu, koliko više, ne dharmas.”
Ovaj dio Dijamantne sutre također je tumačen na različite načine. Uobičajeno je razumijevanje da mudri bodhisattva prepoznaje korisnost učenja dharme, a da se ne veže za njih, tako da se oslobađaju kada rade svoj posao. "Nema dharme" se ponekad objašnjava kao ovozemaljska stvar ili učenje drugih tradicija.
U kontekstu Dijamantne sutre, bilo bi glupo smatrati ovaj odlomak dopuštenjem da se potpuno zanemaruju učenja dharme. Tijekom cijele sutre, Buddha nas upućuje da se ne vežemo pojmovima, čak ni konceptima "Bude" i "dharme". Iz tog razloga, svako idejno tumačenje Dijamant će propasti.
